Smokvica je jedno od pet najstarijih sela na otoku Korčuli, gdje je kontinuitet ljudskog života prisutan jos od antičkih vremena. Iako se Smokvica spominje u Korčulanskom statutu iz 1214. godine, ilirska tvrđava Gradina iz drugog tisućljeća prije Krista i mjesto starog hrvatskog groblja nedaleko od današnjeg groblja dokaz su da je život na ovim prostorima postojao mnogo ranije.
Stara jezgra grada nedaleko je od crkve Sv. Mihovile, koja je nekada bila dobro utvrđena i sagrađena na stijeni koja gleda na sve glavne ceste prema Smokvici. Tijekom povijesti stanovništvo se neprestano moralo boriti protiv raznih osvajača. Na lokalitetu „Krvava ropa“ vodile su se velike bitke protiv turskih osvajača. S razlogom je stara jezgra mjesta nedaleko od crkve Sv. Mihovila nekad bila dobro utvrđena. Crkva Sv. Mihovila je sagrađena na stijeni s koje se pruža pogled na sve glavne putove do Smokvice. U spomen na bitke i ulogu čuvara Smokvice razvila se Kumpanija, viteški ples sa mačevima koji
Na području Smokvice s vremenom su se mijenjale brojne kulture, o čemu svjedoče ostaci antičke keramike, starogrčke vinske preše, nekadašnje rustikalne vile, srednjovjekovne crkve i dvorci korčulanskih plemića.
Uvala Brna najsigurnija je luka na južnoj strani otoka Korčule. Zbog ove povoljne karaktestike oduvijek je služila kao važno uvozno-izvozno središte ne samo za Smokvicu već i za druga sela na otoku. Naselje se razvilo u 19. stoljeću kao luka za prijevoz vina iz Smokvice na druga odredišta uz obalu. Izvoz je uključivao vino, maslinovo ulje i borove trupce za brodogradnju. Ime sela potječe od latinske riječi 'konoba' što znači brodska radionica. Ovdje je doneseno sve što je stanovnicima Smokvice i otoka trebalo.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća u selo su počeli dolaziti prvi turisti, a s njima se počeo razvijati i najam privatnog smještaja u Brni i Smokvici. S povećanjem broja turista pojavila se potreba za većim kapacitetom smještaja, a 1971. godine izgrađen je i hotel. Danas je Brna turističko odredište s brojnim sadržajima.
Vino i masline, glavne djelatnosti
Tijekom stoljeća glavne djelatnosti u Smokvici bile su vinogradarstvo i maslinarstvo. Polja Smokvice dom su vinogradima s oko dva milijuna vinove loze i maslinici su sa 176.000 stabala maslina. Pošip, vrhunsko vino iz Hrvatske, prvo je zakonski zaštićeno bijelo vino u Hrvatskoj, a potječe iz smokvičkih brežuljaka. Godine 1953. u Smokvici je izgrađena vinarija, a danas u Smokvici postoje brojne vinarije koje, osim vina, nude i maslinovo ulje, kao i likere i rakije.
Osim vina i maslinara, Smokvičani su oduvijek bili i kamenoklesari, brodograditelji i ribari. Kamene fasade i ulice pokazuju bogatstvo kamenoklesarske tradicije, a ribolov je redovita djelatnost u uvali Brna.
Crkve Smokvice i Brne
Župna crkva Smokvica je crkva Blažene Djevice Marije od Pročišćenja (Crkva Ociscenja Marijina, poznata i kao Crkva Gospe Kandalore). Nalazi se u centru Smokvice i ističe se velikim zvonikom i neoromaničkim stilom. Crkva je sagrađena 1920. godine na temeljima crkve iz 17. stoljeća. Odmah do njega nalaze se trgovi Veliki i Mali trg (Vela i Mala Pijaca) s venecijanskom lođom iz 17. stoljeća. Trgovi i lođa stoljećima su bili središte glavnih događaja i svečanosti.
Na brežuljku iznad grada nalazi se crkvica Svetog Mihovila, mjesna crkva sagrađena 1372. godine. Samo nekoliko minuta hoda uzbrdo od Smokivce bit ćete nagrađeni fantastičnim panoramskim pogledom na vinograde i maslinike, sve do mora.
Evo još nekih mjesnih crkava koje ćete naći na ovom području:
- Crkva Svetog Andrije – sagrađena 1346. godine, smještena u vinogradu Dračevica, odmah iznad ceste prema selu Cara
- Crkva Sv. Petra – također sagrađena u 14. stoljeću, smještena u blizini Sikničkog (Sitnica) polja, iznad puta do Blato
- Ivan Krstiteljska crkva (Sveti Ivan Krstitelj) – sagrađena 1391. godine, smještena iznad polja Siknica (Sitnica), u blizini ribnjaka Studenac.
- Crkva Svetog Vida – sagrađena 1420. godine, smještena na samom vrhu brda Marka Vrh, u blizini Sikničkog (Sitnica) polja.
- Crkva Svete Ane (Sveta Ana) – sagrađena 1500-ih godina, smještena u vinogradu Prapratna.
- Crkva Svetog Ciprijana – datira iz 5. ili 6. stoljeća, obnovljena 1896. godine. Vjerojatno prva župna crkva u selu. Nalazi se na seoskom groblju.
- Crkva Svetog Stevena (Sveti Stjepan) – sagrađena 1974. godine, smještena u Brni.
Baština otoka Korčule
Dokaz prapovijesnog života nalazi se na nekoliko lokaliteta na otoku. Najstariji su nalazi kamenih noževa koji datiraju iz neolitika na otoku Badiji, u blizini grada Korčule, dok je najeminentnije i najbogatije mediteransko arheološko nalazište Vela Spila u Veloj Luci. Osim špilje Vela Spila, na otoku se nalaze još dva arheološka nalazišta iz antičke povijesti, špilja Žukovica (kod Račišća) i špilja Jakas (kod Žrnova).
VELA SPILA (VELIKA ŠPILJA)
Ovaj arheološki uz Velu Luku bio je naseljen još od prapovijesti. Arheološki nalazi s ovog nalazišta dokazuju da je ovdje živjelo nekoliko prapovijesnih zajednica koje su špilju koristile u svakodnevnom životu, kao i za pokapanje svojih mrtvih. Do Vele Spile lako je doći pješice ili automobilom iz Vele Luke. Lokalni nalazi trenutno su sačuvani u Centru kulture Vela Luka.
PSEFIZAM LUMBARDE
Psefizam neigbouring sela Lumbarda potječe iz 3. stoljeća prije Krista. Svjedoči o postojanju grčkih naselja na ovom području. Psefizam je povijesni lapidarni dokument. Predstavlja jedno od najrjeđih sačuvanih svjedočanstava o osnivanju grada u antici. Čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a nalazi s uništene nekropole s područja Sutivana, koji datiraju iz 3. stoljeća prije Krista, čuvaju se u Gradskom muzeju u Korčuli.
STATUT OTOKA KORČULE
Ovaj statut datira iz 13. stoljeća i drugi je najstariji primjer zakonodavstva među Slavenima. Stručnjaci vjeruju da je prvi put sastavljen 1214. godine, dok su reforme kontinuirano dodane do 16. stoljeća. Godine 2014. proslavila je 800 godina postojanja. Najstariji dio Statuta pisan je srednjovjekovnim latinskim jezikom. Tiskana je u Veneciji 1643. godine. Sačuvana su dva stara rukopisna primjerka, od kojih se jedan čuva u Rimu, a drugi u privatnoj zbirci obitelji Kapor u Korčuli.
